No, u čemu je točno problem s Horvatinčićevim zahvatom? Uostalom, i susjedni blok s Oktogonom, natkrivenom ulicom s lijepim zenitalnim osvjetljenjem, također je primjer maksimalističkog korištenja parcele. Temeljni nesporazum proizlazi iz nemodernosti hrvatskog društva u kojoj su ispražnjeno mjesto urbanističke kompetencije, arhitektonske misli i kritičko-intelektualnog angažmana iskoristile upravljačke elite s feudalnim ovlastima. Politička kritika ovdje treba upozoriti ne samo na aktualnost koja ima tek tangencijalne veze prema globalnim procesima nego još više na tradiciju vječno nedovršene modernosti i nedemokratičnosti hrvatskog društva i njegovih institucija, naročito urbanizma koji se s prijelazom iz socijalizma u kapitalizam jednostavno raspao.
Studio B :: Vesti :: BORBA ZA PETI PARK - 0 views
Borba za Peti park | Glas javnosti - 0 views
Peti park između čekića i nakovnja - 0 views
Mjesečarenja po Cvetnjaku - Kultura - H-Alter - 0 views
-
-
No, u čemu je točno problem s Horvatinčićevim zahvatom? Uostalom, i susjedni blok s Oktogonom, natkrivenom ulicom s lijepim zenitalnim osvjetljenjem, također je primjer maksimalističkog korištenja parcele. Temeljni nesporazum proizlazi iz nemodernosti hrvatskog društva u kojoj su ispražnjeno mjesto urbanističke kompetencije, arhitektonske misli i kritičko-intelektualnog angažmana iskoristile upravljačke elite s feudalnim ovlastima. Politička kritika ovdje treba upozoriti ne samo na aktualnost koja ima tek tangencijalne veze prema globalnim procesima nego još više na tradiciju vječno nedovršene modernosti i nedemokratičnosti hrvatskog društva i njegovih institucija, naročito urbanizma koji se s prijelazom iz socijalizma u kapitalizam jednostavno raspao.
-
No, u čemu je točno problem s Horvatinčićevim zahvatom? Uostalom, i susjedni blok s Oktogonom, natkrivenom ulicom s lijepim zenitalnim osvjetljenjem, također je primjer maksimalističkog korištenja parcele. Temeljni nesporazum proizlazi iz nemodernosti hrvatskog društva u kojoj su ispražnjeno mjesto urbanističke kompetencije, arhitektonske misli i kritičko-intelektualnog angažmana iskoristile upravljačke elite s feudalnim ovlastima. Politička kritika ovdje treba upozoriti ne samo na aktualnost koja ima tek tangencijalne veze prema globalnim procesima nego još više na tradiciju vječno nedovršene modernosti i nedemokratičnosti hrvatskog društva i njegovih institucija, naročito urbanizma koji se s prijelazom iz socijalizma u kapitalizam jednostavno raspao
-
Horvatinčić od početka ima jasnu "viziju" onoga što hoće ponašajući se u središtu grada jednako kao i u rururbiji Svete Nedjelje gdje je ingeniozno izgradio gated community posred livade, a sada bi sličan gentrifikacijski zahvat proveo i na drugom najvažnijem zagrebačkom trgu. Javnost i šačica njihovih predstavnika sanjaju o javnom interesu i "pravu na grad" i pošteno i pristojno su pokušali iskoristiti više-manje sve legislativne mogućnosti koje su im bile na raspolaganju. No i poduzetničko "vizionarstvo" i zanesena romantičnost aktivista znakovi su nedemokratskog somnambulizma i jasno je da tu ne može doći do ikakvog dijaloga jer u tom, za svaki grad, sasvim logičnom konfliktu između javnog i privatnog interesa, postoji jedno ključno ispražnjeno mjesto - mjesto racionalnog promišljanja o fizionomiji grada, a to je mjesto kreativne, odgovorne i agilne skupine intelektualaca - arhitekta, urbanista, urbanih sociologa i geografa, društvenih kritičara... Današnji oficijelni urbanizam i njegove institucije birokratizirani su aparat u službi centara moći dok je arhitektonska inteligencija (uključivo i autora ovog teksta) zabavljena udivljenjem svojim vlastitim kulturnim postignućima i pozitivnom internacionalnom percepcijom tuceta građevina, istina odista kvalitetnih i autentičnih, koje šira javnost, doduše, uglavnom ne percipira kao neku posebnu vrijednost.
Park na Keju u Zemunu - 0 views
Republika - Glasilo gradjanskog samooslobadjanja - 0 views
-
Profesor geograf David
Harvey izložio je ponovo svoj koncept »Pravo na
Grad«, koji je objavio u knjizi pod naslovom Društvena
pravda i grad ranih sedamdesetih (dole potpisana
je tu knjigu prevela za naša Nolitova »Sazvežđa«
još osamdesetih, ali onda se »dogodio narod«,
pa za publikovanje nije bilo sredstava, ali nažalost
ni velikog interesa).
Group Info
- Last active: on 30 Sep 09
- Members: 4
- Items: 39
- Visits: 25
- Owner: dubravka sekulic
- Group type: Public, Join by invitation only
- Group category: Cultures & Community
View AllMost Active Members
